• Slideshow 1
    Sjeveroistočno od Požege u Kutjevu, poznatom vinogradarskom kraju, diže se kasnobarokni dvorac obitelji Turković uklopljen u prostrani park (cca 1,7 ha).
  • Slideshow 2
    Trenkovo svojim imenom podsjeća na legendarnog ratnika i slavonskog plemića Franju baruna Trenka (1711.-1749.) koji je do danas ostao u sjećanju naroda i kojim se Slavonija uvijek ponosila.
  • Slideshow 3
    Sovsko jezero predstavlja jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko-brežuljkastom području kontinentalne Hrvatske.

Leptiri Požeško-slavonske županije

Poznato je više od 150 000 vrsta leptira, a podijeljeni su u 90-ak porodica.

Životni ciklus leptira sastoji se od četiri djela, pri čemu je svaki radikalno drugačiji od ostalih. Leptir kreće u svoj životni ciklus kao jaje. Iz jajeta se izlegne larva (gusjenica) koja se počinje hraniti i rasti tijekom iduća 2 do 4 tjedna, nakon čega se pretvara u kukuljicu. Unutar kukuljice dolazi do preobrazbe u leptira koja traje 10 do 15 dana. Cijeli proces zove se metamorfoza .

U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3 000 vrsta leptira, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika prelijevalica (Apatura iris), mala prelijevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). To su danji leptiri ugroženi uglavnom zbog svoje ljepote koja privlači sakupljače i zbog malih populacija.

Među porodice dnevnih leptira koji su rasprostranjeni po Hrvatskoj spadaju:

  • lastinrepci (lastin rep, prugasto jedarce, uskršnji leptir),
  • bijelci (crnožili, gorušićin, kupusov bijelac, kleopatra),
  • šarenci (danje paunče, sedefica, crvena riđa, koprivina riđa),
  • (lugar, mali pjagavac),
  • plavci (kiseličin vatreni, brezin plavac, kratkorepi strjeličar).

 

 

jedarce

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima monitoring leptira započela je 2017.-te godine nastavno na projekt „Leptiri požeškog kraja“ (objavljenih u istoimenoj knjizi 2013. godine) Poznato je već da se požeški kraj ističe bioraznolikošću. Monitoring je započet u ljetnim mjesecima i zabilježeno je 87 vrsta leptira, što samo još potvrđuje prirodna bogatstva i sinergiju flore i faune.

Lokaliteti na kojima se monitoring provodi su:

Vodena staništa: Poljana (Ribnjaci), jezero Pjeskara, jezero Raminac, Sovsko jezero

Ribnjaci PoljanaFoto:Ribnjaci Poljana

Jezero Pjeskara Jezero Pjeskara

Jezero Raminac Jezero Raminac

Sovsko jezero Sovsko jezero

 

Livadna staništa: Orljavac, Rasna, Koprivna, Gornji Vrhovci, Migalovci,dolina potoka Pačica

orljavac kartaOrljavac

Rasna Koprivna Rasna, Koprivna

Gornji Vrhovci Gornji Vrhovci

karta Migalovci Migalovci

Dolina potoka Pačice Dolina potoka Pačice

Leptiri su najčešći oprašivači odmah nakon pčela. Hrane se uglavnom raznim biljnim dijelovima.

Najčešći prirodni neprijatelji dnevnih leptira su ptice, noćni šišmiši. Muhe legu jaja na gusjenice, a ose najeznice polažu jaja u gusjenicu ili kukuljicu. Tijelo gusjenice ili kukuljice služi kao hrana ličinkama parazitske muhe ili ose. Grabežljive životinje i paraziti održavaju prirodnu ravnotežu i sprječavaju da se leptiri previše namnože i da njihove gusjnice nanesu preveliku štetu biljkama hraniteljicama.

i                                                                                31

 

p

 

 

Registar Mladih čuvara prirode

Kontakt Info

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije
Županijska 7
HR-34000 Požega

tel: 034/290-244
fax: 034/271-364

e-mail: zastita.prirode@pszupanija.hr