• Slideshow 1
    Sjeveroistočno od Požege u Kutjevu, poznatom vinogradarskom kraju, diže se kasnobarokni dvorac obitelji Turković uklopljen u prostrani park (cca 1,7 ha).
  • Slideshow 2
    Trenkovo svojim imenom podsjeća na legendarnog ratnika i slavonskog plemića Franju baruna Trenka (1711.-1749.) koji je do danas ostao u sjećanju naroda i kojim se Slavonija uvijek ponosila.
  • Slideshow 3
    Sovsko jezero predstavlja jedinstveni primjerak prirodnog jezera u brdsko-brežuljkastom području kontinentalne Hrvatske.

Euroazijski dabar- Castor fiber u Požeško-slavonskoj županiji

Euroazijski dabar, ili češće na našem području nazivan europski dabar, najveći je glodavac sjeverne hemisfere.

Semiakvatična je vrsta što znači da živi u vodi i na kopnu. Odličan je plivač te dobro roni, a pod vodom može izdržati do 15 minuta. Starije jedinke narastu do 1 m dužine, a visina u hrptu im je od 30 do 40 cm. Veoma široki i plosnati rep dug je oko 30 – 40 cm. Odrasli dabar može težiti u prosjeku od 20 - 30 kg. Stražnji dio glave je širok, a sužava se prema tupoj njušci. Vrat mu je kratak i debeo. Noge su kratke, a stražnje noge su malo duže od prednjih. Između prstiju ima plivaću kožicu. Prednje noge imaju snažne prste i nokte kojima se služi za kopanje zemlje, pridržavanje i nošenje drveća. Tijelo mu je prekriveno dlakom, osim repa koji je prekriven ljuskama. Dlaka je na vanjskom dijelu čvršća (osje), a ispod nje su vrlo sitne malje. Boja dlake je tamno kestenjasto-sivkasta, a na trbuhu je svjetlija.

Dabrovi su pretežno aktivni noću, ali su njihove aktivnosti zabilježene i danju. Prema načinu života dabrovi su monogamne vrste, što znači da su mužjak i ženka cijelog života zajedno i čine osnovu svake obitelji. Obitelj dabrova se sastoje od roditeljskog para i dvije generacije mladunčadi.

Istraživanjima 2010. i 2014. godine prisutnost dabrova potvrđena je na dva lokaliteta u Požeško-slavonskoj županiji. Kako je europski dabar sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013) strogo zaštićena vrsta, na temelju čega su u Hrvatskoj proglašena određena područja ekološke mreže Natura 2000, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se točno utvrdila njihova brojnost i aktivnosti te izradio akcijski plan za njihovu zaštitu.

2.kanal kravarina 33

3.kanal bijela 10

 

2.kanal kravarina 17

 

Praćenje dabrova u 2017. godini.

Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima Požeško slavonske županije zajedno s djelatnicima tvrtke Vodopripreda Daruvar d.d. obišli su lokalitete već poznate od prije i nove za koje se dobila dojava o postojanosti dabrova. Stanje na terenu dovodi do zaključka da se populacije dabrova rapidno šire od lipičkog područja prema požeškom kraju, ranije su dabrovi uočeni na području Lipika u mjestima Badljevina, Janja Lipa, međutim 3. godine poslije na karti u prilogu se može vidjeti da je broj lokaliteta na koje su se dabrovi proširili dosta porasla, čak do Kusonja. Nezadovoljstvo stanovništa dabrovima ogleda se u šteti koju dabrovi čine te ima negativan utjecaj na gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, ribarstvo i ribnjačarstvo) Štete su doista velike što dovodi do zaključka da bi se u skoroj budućnosti trebao donijeti zakone o kontroli širenja dabrova.

šteta 2

štete

Karta 2017

Registar Mladih čuvara prirode

Kontakt Info

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonske županije
Županijska 7
HR-34000 Požega

tel: 034/290-244
fax: 034/271-364

e-mail: zastita.prirode@pszupanija.hr