Monitoring orla štekavca u Požeško-slavonskoj županiji

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško slavonske županije provodi monitoring orla štekavca.

Sva tri gnijezda nalaze se na području Lipika, zapažene su tri odrasle jedinke, jedno gnijezdo je aktivno s jednim mladim (selo Antunovac).

Štekavci su rasprostranjeni u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, Dunavom na istoku te Kupom i Savom na jugu. Gnijezdi se uz velike rijeke (Drava, Dunav, Sava) i njihove velike poplavne nizine, aluvijalne šume i u blizini umjetnih toplovodnih ribnjaka.

Prehrana se uglavnom sastoji od ribe (61 %), ptica (21 %), sisavaca (16 %) i gmazova (2 %, isključivo europska barska kornjača Emys orbicularis) Zimi često jedu strvine, ali ostaci iznutrica divljači preostalih nakon lova predstavljaju prijetnju zbog akutnog i kroničnog trovanja olovom.

Štekavac ima nisku produktivnost gniježđenja koju kompenzira dugovječnošću.

Gnijezda grade na velikim stablima u aluvijalnim šumama ili močvarama, s 1 - 3 gnijezda po teritoriju.

Počinju se gnijezditi u veljači (rani parovi krajem siječnja) s leglom od 1 - 3 jaja. Inkubacija traje od 35 - 38 dana, a na jajima sjede oba roditelja. Period koji ptići provedu u gnijezdu je 70 - 86 dana, a mlade ptice su nakon izlijetanja ovisne o roditeljima daljnjih 1 - 3 mjeseca Mlade ptice obično dostižu spolnu zrelost u petoj godini života (raspon od 3 - 7 godina). Odrasli orlovi su izuzetno vjerni istom teritoriju iz godine u godinu.

Na temelju ovog lutajućeg ponašanja i izostanka prave seobe pretpostavlja se da štekavci rasprostranjeni u jugoistočnoj Europi predstavljaju različitu podpopulaciju.

Međutim, još uvijek nema detaljnih genetskih studija koje bi poduprle ovu hipotezu.

Štekavac je strogo zaštićena vrsta u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine 80/2013). Kazne za progon ptica ili uništavanje staništa iznose 40 000 kn (oko 5530 EUR) po jedinki. Ranjeni ili bolesni orlovi se zbrinjavaju u oporavilištima divljih životinja u Zaprešiću (AWAP) i Rušćici, čiji rad financira država.