Područje Požeške kotline i okolnog gorja, Papuka, Psunja, Krndije, Požeške gore i Dilja po bogatstvu gljiva jedno od najzanimljivijih u Hrvatskoj i to zbog raznolikog reljefa, klimatskih obilježja i geološke raznolikosti koja je uvjetovala raznolik razvoj tala i sumskih i travnjačkih zajednica. Na plakatima Otrovne gljive Slavonskog gorja i Jestive i uvjetno jestive Slavonskog gorja predstavili smo najznačajnije vrste na ovom području. 

Područje Požeške kotline i okolnog gorja, Papuka, Psunja, Krndije, Požeške gore i Dilja po bogatstvu gljiva jedno od najzanimljivijih u Hrvatskoj i to zbog raznolikog reljefa, klimatskih obilježja i geološke raznolikosti koja je uvjetovala raznolik razvoj tala i sumskih i travnjačkih zajednica. Na plakatima Otrovne gljive Slavonskog gorja i Jestive i uvjetno jestive Slavonskog gorja predstavili smo najznačajnije vrste na ovom području. 

Orhideje odavno privlače pažnju i stoljećima su predmet interesa uzgajivača iz cijelog svijeta. Egzotičan izgled i raznolikost njihovih prekrasnih velikih cvjetova osigurala je orhidejama naziv aristokrata biljnog svijeta.

Na svijetu postoji preko 30000 vrsta orhideja. U Hrvatskoj je prisutno 177 vrsta a u Požeškoj kotlini i Slavonskom gorju poznato je 35 vrsta od kojih smo najznačajnije vrste izdvojili na ovom plakatu.

Prije dvjesto godina na području Požeške kotline i Slavonskog gorja  živjele su velike zvijeri - vukovi, medvjedi i risovi, ali su s vremenom nestali zbog smanjenja životnog prostora uslijed sječe šuma i izlova. Od 101 vrste sisavaca, koliko ih je zabilježeno u Hrvatskoj, u slobodnoj prirodi, u na području Požeške kotline i Slavonskog gorja stalno i povremeno boravi šezdesetak vrsta. Vrste koje najčešće možemo sresti izdvojili smo na plakatu.

Sovsko jezero jedinstveno je prirodno jezero na Dilj gori koje je 1989. godine proglašeno značajnim krajobrazom. Smješteno je u Požeško-slavonskoj županiji, sjeverno od Slavonskog Broda, između sela Sovski Dol i Ruševo.

U svijetu je u posljednjih 200-tinjak godina proučavanja prepoznato oko 255 000 - 265 000 vrsta leptira u preko 126 porodica. Usporedimo li broj zabilježenih vrsta i površinu Hrvatske sa Srednjom europom, možemo reći da je broj vrsta u Hrvatskoj velik. U srednjoeuropskom području zabilježeno je oko 4 000 vrsta leptira, a u Hrvatskoj je do sada zabilježeno gotovo 4000 vrsta, od čega 196 vrsta danjih leptira. Na području Požeško-slavonske županije zabilježeno je 96 vrsta danjih leptira.

Požeška kotlina okružena zlenim šumskim prstenom Papuka, Psunja, Požeške gore, Krndije, Dilja i Babje gore ističe svoju posebnost bogatstvom biljnog svijeta što je rezultat geoloških, morfoloških, pedoloških i klimatskih osobina. Neke od najznačajnijih vrsta ovog područja izdvojili smo na plakatu.

Bijela roda jedna je od najpoznatijih ptica selica na našim prostorima. Više o ovoj ptici selici saznajte na našem plakatu...

Euroazijski dabar je najveći glodavac sjeverne hemisfere. U Hrvatskoj je dabar u potpunosti nestao kajem 19. stoljeća. Nakon unošenja dabrova iz Njemačke od 1996. do 1998. godine, kada je ispušteno na tri odvojena lokaliteta (Žutica, Legrad, Česma) ukupno 85 jedinki u Hrvatskoj se brojno stranje značajno povećalo i danas ima nekoliko tisuća jedinki te se planira reguliranje brojnosti.

Obična kockavica je zeljasta trajnica iz porodice ljiljana. Rasprostranjena je na području središnje i sjeveroistočne Hrvatske, uz nekoliko izoliranih nalazišta s područja Velebita. U Požeško-slavonskoj županiji nastanjuje vlažna livadna staništa na području Pleternice, Čaglina i Lipika.

Europska vidra je sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (Narodne novine 144/2013) strogo zaštićena vrsta, na temelju čega su u Hrvatskoj proglašena određena područja ekološke mreže Natura 2000.

Park u Kutjevu proglašen je spomenikom parkovne arhitekture 1967. godine a prostire se na površini od oko 1,7 ha. Podignut je krajem 19. stoljeća te je sastavni dio povijesnog kutjevačkog kompleksa barokne crkve i dvorca Kutjevo.

Prije oko 360 milijuna godina, u razdoblju devona, vodozemci su postali prvi kopneni kralježnjaci na Zemlji. Poznato je oko 7000 vrsta vodozemaca koji naseljavaju različita vlažna staništa na svim kontinetima, osim Antarktike. U Hrvatskoj je zabilježeno 20 vsta vodozemaca, a u Požeškoj kotlini i gorju 16 vrsta. Svi vodozemci u Republici Hrvatskoj su zakonom zaštićeni.

Gmazovi (Reptilia) su razred prvih pravih kopnenih kralježnjaka. Latinski naziv razreda dolazi od latinske riječi reptilis, štp znači onaj koji gmiže. Poznato je oko 6000 vrsta gmazova koji naseljavaju sve kontinente osim Antarktike. U Hrvatskoj je zabilježeno 39 vrsta gmazova, a u Požeškoj kotlini i gorju 13 vrsta. Svi gmazovi u Republici Hrvatskoj su zakonom zaštićeni.

Vretenca su beskralježnjaci koji pripadaju razredu kukaca. Na području Požeške kotline i Slavonskog gorja zabilježenoj je 45 vrsta vretenaca. U Republici Hrvatskoj poznato je 70, a u Europi 138 vrsta vretenaca.