Ovog proljeća naša Javna ustanova započela je provođenje projekta čiji je cilj kontrola populacija invazivne vrste kornjače Trachemys scripta i plutajuće vodena mekčine (Ludwigia peploides). Projekt će trajati 3 godine a financiran je sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu Javnog poziva za neposredno financiranje projekata „Kontrola populacija prioritetnih invazivnih stranih vrsta“ (JP ZO 5/2022). Tijekom projekta vršit će se uklanjanje kornjače Trachemys scripta i plutajuće vodene mekčine na više lokacija na području županije. Prisutnost kornjače Trachemys scripta do sada je zabilježena na jezeru Raminac i Sovskom jezeru te ribnjacima u Eminovcima, Jakšiću i Rajsavcu. Plutajuća vodena mekčina zabilježena je na rijeci Ilovi u blizini mjesta Kaniška Iva i Garešnica.
Ovim putem apeliramo na sve da nam dojave opažanja navedenih vrsta, a posebice na vlasnike kornjača da ih ne puštaju u okoliš već zbrinu na odgovarajući način.
Trachemys scripta
Kornjača Trachemys scripta, poluvodena je vrsta porijeklom iz Sjeverne Amerike. Ime su dobile prema karakterističnim crvenim mrljama na bočnim dijelovima glave. Zbog jednostavnog držanja i simpatičnog izgleda te pristupačne cijene postale su vrlo popularni kućni ljubimci. Međutim, problem je nastao kada su nemarni vlasnici svoje kornjače počeli puštati u prirodu gdje su se one prilagodile i počele ugrožavati opstanak autohtone vrste – barske kornjače (Emys orbicularis). Crvenouhe kornjače uvrštene su na popis stotinu najgorih invazivnih vrsta gmazova u svijetu te su njezin uvoz i prodaja strogo zabranjeni, a velik broj država provodi i programe njihova uklanjanja.
Ludwigia peploides
Plutajuća vodena mekčina potječe iz Južne i Srednje Amerike te iz dijelova SAD-a, a vjerojatno i iz Australije i Novog Zelanda. Ova vrsta potiskuje zavičajnu vegetaciju, mijenja kemijska svojstva okoliša (snižava pH vode i razinu otopljenog kisika), može smanjiti brzinu strujanja vode ili onemogućiti njeno protjecanje, što uzrokuje prekomjerno nakupljanje sedimenta i zatrpavanje lokvi, jezera i jaraka te utječe na plovnost, lov, ribolov, navodnjavanje i odvodnjavanje, kao i na gubitak površina za rekreaciju i povećanu opasnost od poplava.