Metodologija uklanjanja invazivnih stranih vrsta – plutajuća vodena mekčina i crvenouha kornjača

U sklopu projekta „Kontrola, monitoring i očuvanje bioraznolikosti na području Požeško – slavonske županije“, naša Javna ustanova započela je kontrolu i monitoring populacije invazivne vrste plutajuće vodene mekčine (Ludwigia peploides) te će se provoditi njeno uklanjanje s područja na kojima je zabilježena (rijeka Ilova u blizini mjesta Kaniška Iva i Garešnica).

Budući da je vrsta invazivna, te se nalazi i u vodi i na kopnu, osim potiskivanja zavičajne vegetacije i mijenjanja kemijskih svojstava vode, može zaustaviti i čitavi vodotok. Nakon utvrđivanja njene rasprostranjenosti vršiti će se uklanjanje. Metode uklanjanja su ručno i mehanički. Ručno vađenje podrazumijeva čupanje biljke direktno iz korijena pri čemu posebno treba obratiti pažnju da ne ostane nijedan dio biljke kako se ne bi ponovno ukorijenila. Zatim slijedi faza zbrinjavanja tj. uništavanja biljaka koje moraju biti izvan mjesta plavljenja. Nakon što se osuši, biljni materijal se spali,  iako može biti zbrinut i u kompostani ili bioelektrani. Na kraju slijedi faza praćenja i kontrole staništa s kojih se biljka uklanjala.

Pri uklanjanju plutajuće vodene mekčine treba biti pažljiv budući da biljka ima adventivno korijenje te se može ponovno zakorijeniti  (foto: Lana Bogojević)

Razvijena metodologija za uklanjanje invazivnih crvenouhih kornjača (Trachemys scripta elegans), unesenih trgovinom kućnim ljubimcima, uključuje dva tipa metoda, pasivne i aktivne. Za pasivnu metodu lova koristimo sunčališta za kornjače jer je sunčanje aktivnost koju one, kao hladnokrvni organizmi, koriste redovito od travnja do rujna, kad god je sunčano, a ako je topla i sunčana godina, i duže. Postavljamo sunčališta koja su preporučena od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a sastoje se od plastičnih cijevi plastičnim koljenima spojenim u kvadratni okvir, na koji je s jedne strane pričvršćena mreža, a s druge drvena klackalica. Ideja je da se kornjače popnu na klackalicu, prevrnu u mrežu i ostanu unutar okvira dok ih čovjek ne izvadi van. Metoda jako dobro funkcionira na lokalitetima gdje je veliki broj crvenouhih kornjača, a mali broj prigodnih mjesta za sunčanje. U uvjetima gdje je manji broj kornjača, a veliki broj pristupačnih mjesta za sunčanje, tehnika se pokazala manje učinkovitom.

  Pilot projekt uključuje i ocjenu metodologije pa preporučenu metodologiju dorađujemo kako bi našli najbolje rješenje (foto: Nikolina Raguž)

Kornjače za sunčanje najviše vole potopljena debla ili granje s dijelovima iznad površine vode, ali sunčaju se na obali voda stajačica, na kamenju uz obalu, pa i na busenu šaša ili trske. Stoga, uz ovu preporučenu pasivnu metodu lova, preporučene su dodatno i aktivne metode, a to je lov mrežicama i vršama, koje su se nama do sada pokazale učinkovitijima. Od velike su nam pomoći ribiči, koji nam pomažu u aktivnom lovu invazivnih kornjača jer su oni ipak najveći i najiskusniji lovci u slatkim vodama. U našoj županiji invazivne kornjače izlovljavamo na 7 lokaliteta: ribnjaci Jakšić, ribnjaci Eminovci, ribnjak Rajsavac, ribnjaci Brodski Drenovac, Sovsko jezero, jezero Raminac i u parku u Lipiku, a očekujemo ih i na drugim vodenim tijelima u županiji.

                              Aktivni lov crvenouhih kornjača meredovima na ribnjacima Brodski Drenovac (foto: Nikolina Raguž)