Povratak kralja nizina
S rasponom krila do 2,5 m i težinom od 4-7 kg orao štekavac (Haliaeetus albicilla) smatra se najvećom pticom grabljivicom Panonske nizine.
Interesantno je da je u obitelji štekavaca ženka zapravo fizički nadmoćnija. Štekavci mogu doživjeti i više od 30 godina, međutim prosječni životni vijek u prirodi je između 10 i 15 godina. Osim po veličini, prepoznatljivi su po svom bijelom repu i žutom kljunu koji nam mogu pomoći u određivanju starosti jedinke. Naime, kod mlađih jedinki rep je smeđ, a starenjem postaje sve bjelji dok crni kljunovi mladih orlova s vremenom postaju žuti.
Orlovi štekavci spolnu zrelost dostižu s 5 godina i tada biraju doživotne partnere. Svoje veze stvaraju i obnavljaju fascinantnim svadbenim letom tijekom kojega se povezuju pandžama i zajedno obrušavaju prema tlu. Nakon parenja grade gnijezda od grana i grančica. Za gniježđenje uvijek biraju stara i visoka stabla s velikim krošnjama. Obično je riječ o hrastovima lužnjacima, vrbama ili topolama koji će moći izdržati težinu golemih gnijezda. U rano proljeće ženke najčešće nesu dva jaja. Zajedno s mužjakom inkubiraju jaja 38 dana nakon čega se izlegnu pilići o kojima brinu sljedećih 10 tjedana.
Iako ove impozantne ptice nemaju prirodnih neprijatelja, zbog antropogenog djelovanja došlo je do značajnog smanjenja brojnosti populacija te je vrsta strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. Kao i mnoge životinje, štekavac je ugrožen nestajanjem prirodnih staništa. Za opstanak im je potreban velik teritorij, stara gusta šuma sa stablima koja mogu podnijeti težinu gnijezda i mnogo hrane, posebice za vrijeme podizanja mladunaca.
Najveći pritisak predstavljaju šumarske djelatnosti, najviše zbog sječe starih stabala i posljedičnog uništavanja staništa kao i ometanje uzrokovano radovima tijekom razdoblja inkubacije. Drugu veliku prijetnju predstavljaju vodno-gospodarske djelatnosti, dok u potencijalne ugroze ubrajamo i aktivnosti lovaca i svih osoba koje provode vrijeme u prirodi te mogu slučajno uzrokovati napuštanje gnijezda.
Najveće populacije ovih orlova nalazimo uz velike rijeke poput Drave, Dunava i Save te u poplavnim područjima poput Kopačkog rita i Lonjskog polja ili uz veće ribnjake. Na području Požeško-slavonske županije najveći broj orlova štekavaca može se vidjeti na području ribnjaka Poljana, međutim u posljednjih nekoliko godina nije evidentirano niti jedno aktivno gnijezdo. Sve potrage završile su neuspješno te je naša županija ostala bez aktivnih gnijezda – sve do ovog proljeća!
Nakon dojave o gnijezdu štekavaca na području gdje se odvijaju šumski radovi isti su zaustavljeni i nadamo se kako će im se osigurati prijeko potreban mir. Zahvaljujemo svima koji su pokazali izrazito razumijevanje u ovoj situaciji i nadajmo se uspješnoj godini i novim vladarima našeg neba!
